Absolutni tlak
Sadržaj
Glavni članak: Krvni tlak Krvni tlak je tlak krvi na stijenke krvnih žila. Ovisi o nekoliko čimbenika: o ukupnom obujmu krvi što ga izbacuje srceo rastegljivosti i elastičnosti krvnih žila, o stegnutosti krvnih žila. Zbog srčanih kontrakcija tlak je najviši na početku krvnog optoka u arterijamaa najniži na njegovu kraju, u venama.
Kako srce izbacuje krv na mahove, arterijski tlak koleba između sistoličke i dijastoličke vrijednosti. U sistemskom krvnom optoku arterijski je tlak tijekom sistole normalno oko 16 kPa mm Hga u dijastoli oko 10,5 kPa 80 mm Hg. Razlika tih dvaju tlakova 5,5 absolutni tlak ili 40 mm Hg naziva se tlak pulsa bȉla.
Srednji arterijski tlak nešto je bliži vrijednosti dijastoličkoga tlaka, jer dijastola traje dulje od sistole. U završnim dijelovima arterijskoga sustava kolebanja tlaka postaju sve slabijima, pa je u kapilarama i venama krvni tlak jednolik. Na kraju venskoga sustava, na ušću gornje i donje šuplje vene u desnu pretklijetku, krvni je tlak približno 0 kPa.
Da izmjerimo tlak plina koji se nalazi u nekoj posudi, može se mjeriti pomoću cijevi u obliku slova U koja je napunjena bilo kojom tekućinom, na primjer živom. Ako je tlak plina Po u posudi manji absolutni tlak atmosferskog tlaka Pa, živa će u lijevom kraku cijevi stajati više, a u desnom niže. Da bi bila ravnoteža u presjeku A-A, moraju tlakovi s lijeve i desne strane toga presjeka biti jednaki.
S lijeve strane toga presjeka djeluje tlak Po i težina stupca tekućine h1. Stoga je s lijeve strane toga presjeka tlak: p.
