Hipertenzije i parkinsonizma, Postavljanje dijagnoze Parkinsonove bolesti

Literatura Uvod Zahvaljujući dosadašnjim otkrićima i današnjim terapijskim mogućnostima, kvaliteta života oboljelih od Parkinsonove bolesti znatno je poboljšana, a život s ovom bolesti produljen. Parkinsonova je bolest iza Alzheimerove bolesti drua najčešća kronična progresivna neurodegenerativna bolest. Nakon prvog opisa bolesti dr. Jamesa Parkinsona Davno je okarakterizirana da nastaje samo zbog propadanja stanica tzv.

Parkinsonizam i hipertenzija

Sada se zna da je Parkinsonova bolest heterogena, puno kompleksnija, s motoričkim i nemotoričkim simptomima, prodromalnom fazom, rizičnim faktorima, zahvaćenim širim neuroanatomskim područjem, različitim neurotransmiterima i nakupinama proteina, kao i mogućnostima liječenja te je samim time veći izazov u vođenju i svakodnevnoj praksi. Parkinson premda je u mnogome dobro prikazao njezine osnovne simptome.

Iako se još ne zna uzrok bolesti i nema izlječenja, zahvaljujući dosadašnjim otkrićima i današnjim terapijskim mogućnostima, kvaliteta života znatno je poboljšana, a život s ovom bolesti produljen 2. Godišnja incidencija Parkinsonove bolesti jest od 5 do 35 na Zna se da i incidencija i prevalencija kod Parkinsonove bolesti rastu s dobi. Muškarci imaju 1,5 puta viši rizik od obolijevanja nego žene. Prosječna je dob pojavljivanja Parkinsonove hipertenzije i parkinsonizma 58 — 60 godina.

Procjenjuje se da u svijetu piti hipertenzije gipertofort od 7 do 10 milijuna oboljelih hipertenzije i parkinsonizma — 6.

Etiologija ove neurodegenerativne bolesti još nije poznata. Pretpostavlja se da je važan utjecaj različitih kombinacija genskih i okolišnih čimbenika. Osobe s pozitivnom anamnezom za Parkinsonovu bolest imaju dvaput viši rizik od razvoja bolesti. U posljednje vrijeme više se piše o češćim traumama glave kod bolesnika s Parkinsonovom bolesti nego kod ostale populacije. Čak se govori o četiri puta višem riziku od razvoja Parkinsonove bolesti kod ljudi koji su imali barem jednu traumu glave nego u onih koji ju nisu uopće imali.

Rizik od bolesti još povisuju: dob, ruralna sredina, hipertenzije i parkinsonizma bunarskoj vodi, pesticidima, virusima, ozljedama glave, introvertiranost, stidljivost, pedantnost, opsesivnost i depresivnost, uporaba beta-blokatora, poljoprivredna zanimanja, a snizuju: svakodnevna fizička aktivnost, kava, čaj, uporaba nesteroidnih protuupalnih lijekova, uporaba blokatora Ca kanala i pušenje 7.

Simptomi se razlikuju od osobe do osobe, kao i njihova pojavnost i brzina napredovanja.

Je li Parkinsonova bolest nasljedna?

Zahvaljujući mapiranju gena za Parkinsonovu bolest, pokazalo se tlak 210/90 je to različita skupina bolesti povezana sa spektrom kliničkih i patoloških promjena. Popis mutacija koje uzrokuju monogenski tip Parkinsonove bolesti stalno raste, kao i broj gena povezanih s kompleksnim fenotipom što uključuje parkinsonizam. Počevši od alfa-sinukleinskoga gena SNCAkoji je zadužen za protein alfa-sinuklein, preko najčešćih kinaza 2 bogatih ponavljanim slijedom leucina engl.

Leucine-rich repeat kinase 2 — LRRK2 i gena parkina PARK2 do mutacije glukocerebrozidaze GBA koja je znatan rizični faktor i kodira beta-glukocerebrozidazu, lizosomski enzim što je deficitaran u Gaucherovoj bolesti 8 — Genski se oblici viđaju u malom postotku oboljelih od Parkinsonove bolesti u našoj svakodnevnoj praksi pa nisu dio rutinske dijagnostičke obrade posebno ne u Hrvatskoja trebali bi biti, barem u bolesnika kod kojih postoji sumnja na mogući genski uzrok pozitivna obiteljska anamneza, rani nastanak, specifična klinička obilježja na početku i sl.

Za sada gensko testiranje nema direktni utjecaj na terapi- ju, ali se možemo nadati tome u hipertenzije i parkinsonizma 11, Glavna patološka osobina Parkinsonove bolesti jest degeneracija dopaminergičkih neurona  supstancije  nigre,  koja  dovodi i do degeneracije strijatuma i putamena.

Hipertenzija i parkinsonizam

Smatra se da nedostatak dopamina dovodi do neravnoteže ekscitacijskih i inhibicijskih putova, kao i neurotransmitera. Citoplazmatska eozinofilna inkluzijska tjelešca, tzv.

Vitice i vrhovi izboja propadaju. Na bobama se javljaju. Ove zaražene zone s vremenom počinju smeđiti, a tkivo se suši i odumire. Na posmeđenom tkivu ne. A neurologic syndrome usually resulting from.

Lewyjeva tjelešca, koja se sastoje od proteina alfa-sinukleina, obilježje su propadanja dopaminergičkih stanica u Parkinsonovoj bolesti. Stoga ta bolest zajedno s multiplom sistemskom atrofijom   i demencijom s Lewyjevim tjelešcima spada u skupinu bolesti nazvanu alfa-sinukleopatije. Nove spoznaje pokazuju da je patologija Parkinsonove  bolesti  kompleksnija  te  da je uz alfa-sinuklein i Lewyjeva tjelešca u određenoj mjeri prisutna i patologija Alzheimerove bolesti beta-amiloidni plakovi i neurofibrilarni tau-proteinski snopićišto korelira s bržim nastankom demencije kod oboljelih od Parkinsonove bolesti 13, Neke neuropatološke studije navode odsutnost Lewyjevih tjelešaca kod oboljelih od Parkinsonove bolesti koja je povezana s određenim mutacijama kao što su mutacije parkina i, u manjoj mjeri, LRRK2 15 — Ova- kav nalaz navodi i na mogućnost drugih oblika nakupina alfa-sinukleina, što je potrebno dodatno istražiti.

U prvom stupnju bolesti Lewyjeva se tjelešca nalaze u olfaktornom bulbusu i produženoj moždini, a u drugom u ponsu i dorzalnom dijelu produžene moždine. To je takozvana premotorička faza u kojoj se mogu javiti nemotorička obilježja Parkinsonove bolesti, u prvom redu smanjen osjet mirisa ili njegov potpuni gubitak, zatim smetnje spavanja, opstipacija, depresija, anksioznost, bol često rame i ruka na strani gdje će početi motorički simptomi.

Ostala tri stupnja obuhvaćaju zahvaćanje korteksa Lewijevim tjelešcima Još je Braak sa svojim suradnicima pretpostavio da cijeli proces nastanka patologije Parkinsonove bolesti počinje periferno spominje put preko nosa ili želuca i širi se u središnji živčani sustav  iz enteričkoga živčanog sustava preko sinapsa, odnosno transmisijom poput priona 18, Potvrda te teorije vidi se kod pojave patologije Parkinsonove bolesti u transplantiranim embrionalnim mezencefaličkim neuronima u putamen 20, Mnoga istraživanja u posljednje vrijeme obuhvaćaju proučavanje osi mozak — crijeva u oba smjera.

Poznata su i proširena istraživanja da bolest možda nastaje u crijevima enterički živčani sustav potaknuta izlaganjem toksinima, bakterijama ili drugim patogenima 22 te se širi vagusnim živcem do produžene moždine transmisijom sa stanice na stanicu.

Neke su studije na životinjama već pokazale postojanje navedenog puta širenja bolesti Ta bi istraživanja mogla biti ključna ne samo za nove spoznaje nego i za moguće nove terapeutske pristupe s obzirom na farmakološke i dijetetske intervencije. Zahvaljujući mnogim istraživanjima i otkrivenim genskim oblicima Parkinsonove hipertenzije i parkinsonizma, više se zna o mogućim molekularnim patogenetskim mehanizmima i putovima koji su uključeni u neuropatologiju Parkinsonove bolesti kao što su: alfa-sinukleinska proteostaza, mitohondrijske funkcije, oksidacijski stres, homeostaze kalcija, aksonalni transport  i neuroinflamacije 24 te će se daljnjim istraživanjima, nadamo se, naći još više terapijskih mogućnosti koje su personalizirane genotipski specifične, tj.

Klinička slika i dijagnoza Nemotorički simptomi Parkinsonove bolesti, koji nastaju godinama prije motoričkih simptoma, tijekom bolesti prevladavaju i narušavaju kvalitetu života više od motoričkih, djeluju na progresiju onesposobljenosti te hospitalizacije. Prema posljednjim dijagnostičkim kriterijima Međunarodnog društva za Parkinsonovu bolest i bolesti pokreta MDSza kliničku dijagnozu Parkinsonove bolesti, osim bradikineze teškoća započinjanja kretnje, usporenost i osiromšenost u njezinu izvođenju, smanjenje amplitude ili brzine progresivna hezitacija i zaustavljanje pri ponavljanju pokretabolesnik mora imati i barem jedan od ovih kriterija: tremor u mirovanju hipertenzije i parkinsonizma unilateralan, poput brojenja novca frekvencije od 4 do 6 Hzpovišen tonus prema tipu rigora pri izvođenju pasivnih kretnja zajedno s tremorom daje fenomen zupčanika.

Potporni kriteriji za dijagnozu jesu dodatna dva ili više od ovih: dobar odgovor na levodopu, prisutnost klasičnog tremora u mirovanju, prisutnost diskinezija uzrokovanih levodopom, slabljenje mirisa ili srčana denervacija hipertenzije i parkinsonizma MIBG metaiodobenzilgvanidinska scintigrafija Dodatna obilježja koja često vidimo jesu: hipomimija lice poput maske, smanjeno treptanjeblokiranje kretnja freezingnagla nemogućnost kretanja, redukcija sukretnja pri hodu i brzih alternativnih pokreta, hipofonija smanjeni volumen i modulacija glasamikrografija sitan rukopisteškoće započinjanja hoda, seboreja na tjemenu, pognut stav, gubitak posturalnih refleksa, hod sitnim koracima.

Nemotorički simptomi Parkinsonove bolesti, koji nastaju godinama prije motoričkih simptoma, tijekom bolesti prevladavaju i hipertenzije i parkinsonizma kvalitetu života više od motoričkih, djeluju na progresiju onesposobljenosti te hospitalizacije. Kako bismo našli osobe sa što višim rizikom i u prodromalnoj fazi Parkinsonove bolesti, kada liječenje i ispitivanje potencijalnih neuroprotektivnih sredstava imaju smisla, MDS je donio dijagnostičke kriterije za tu fazu Parkinsonove bolesti Traže se i najbolji potencijalni biomarkeri: klinički, slikovni, patološki, biokemijski i genski Kod tipičnog pacijenta simptomi počinju na jednoj strani tijela asimetričnoa ta je asimetričnost uvijek prisutna.

S progresijom Parkinsonove bolesti pogoršavaju se gore navedeni motorički simptomi koji se mogu liječiti simptomatskom terapijom. Nažalost, uz skupinu već spomenutih onesposobljavajućih nemotoričkih simptoma javlja hipertenzije i parkinsonizma i dio motoričkih simptoma koji slabo odgovaraju na postojeću simptomatsku terapiju. Najčešće su to: posturalna neravnoteža, blokiranje hoda, padovi, disfagija, problemi govora. U toj kasnoj fazi bolesti pojačane su onesposobljenost i potreba za prijemom u bolnicu i domove.

To je i faza znatno povišenog mortaliteta S obzirom na vrijeme otprije nešto više od godina kada se znalo za tipičnu sliku Parkinsonove bolesti pretežno motoričkuzahvaljujući novim otkrićima i liječenjima, viđamo nove slike i lica te bolesti.

Lečenje parkinsonove bolesti marihuanom

Osim onih nemotoričkih, javljaju se i simptomi kod bolesnika liječenih dopaminskim agonistima s poremećajem kontrole impulsa, zatim kod bolesnika liječenih levodopom s diskinezijama i motoričkim fluktuacijama te simptomatologija nakon dubinske mozgovne stimulacije DBSkontinuirane primjene intestinalnoga gela koji sadržava levodopu i karbidopu tzv.

Sada znamo i za nova hitna stanja kod Parkinsonove bolesti poput malignoga neuroleptičkog sindroma, hiperpireksije — diskinezijskog sindroma, malignog sindroma nakon prestanka DBS-a, sindroma nakon prekida dopaminskih agonista, kao i različitih komplikacija nakon ugradbe uređaja pri invazivnim metodama liječenja. Ako izostane tipična klinička slika, potrebno je uzeti u obzir mogućnost tzv. Dija- gnoza se i dalje najčešće postavlja klinički, prema gore na- vedenim kliničkim kriterijima.

Levodopni test nije uvijek pouzdan zbog dosta lažno pozitivnih i lažno negativnih nalaza. Kompjutorizirana tomografija CT i magnetska rezonancija MR mozga obično su uredne i služe za is- ključivanje ostalih parkinsonizama.

Postupak difuzijski mjerenog MR snimanja engl. Diffusion-weighted magnetic resonance imaging — DWI ili DW-MRI koristan je za razlikovanje drugih oblika parkinsonizma multipla  sistemska atrofija od Parkinsonove bolesti, kao i za razlikovanje multiple sistemske atrofije od progresivne hipertenzije i parkinsonizma paralize.

Transkranijalni dopler u posljednje se vrijeme pokazao korisnim u otkrivanju karakteristične hiperehogenosti supstancije nigre u ranoj fazi Parkinsonove bolesti. DaT snimanje tzv. DaTscan s radionuklidom joflupan rabi se za podupiranje dijagnoze i razlikovanje hipertenzije i parkinsonizma esencijalnog tremora, funkcionalnog poremećaja, vaskularnog parkinsonizma ili distoničkog tremora. Dok je u bolesnika s Parkinsonovom bolesti smanjena količina dopaminskih presinaptičkih nosača, kod ostalih je taj nalaz uredan.

Što je to parkinsonizam?

Zna se da rezultat pretrage korelira s progresijom Parkinsonove bolesti. Scintigrafija MIBG-om pokazuje, kao što je prije navedeno, srčanu simpatičku hipertenzije i parkinsonizma.

Pozitronska emisijska tomografija fluorodopom osjetljiva je, ali skupa i teško dostupna metoda, koja već u presimptomatskoj fazi može pokazati smanjenu dopaminergičku aktivnost u bazalnim ganglijima 24, Terapija Lijekovi različitim mehanizmima nastoje održati ravnotežu dopamina. Na raspolaganju su: levodopa kao prekursor dopamina radi sprječavanja razgradnje na periferiji i mučnine kao moguće komplikacije, daje se u kombinaciji s inhibitorima enzima dekarboksilaze karbidopa, benzerazid koja prolazi krvno-moždanu barijeru i ulazi u bazalne ganglije gdje se dekarboksilira u dopamin.

Zahvaljujući današnjim terapijskim mogućnostima i njihovu razvoju, Parkinsonova bolest više se ne smatra fatalnom bolesti, jer su znatno hipertenzije i parkinsonizma kvaliteta, a i duljina života tih bolesnika. Duljina života gotovo je jednaka onoj u zdrave populacije, a i kvaliteta života bolja je nego što je bila prije pojave antiparkinsonika U početku se bolest liječi jednim lijekom monoterapijaa kako napreduje, uvode se  i lijekovi iz drugih skupina antiparkinsonika politerapija koji se pažljivo titriraju.

S vremenom se kod nekih bolesnika simptomi bolesti u uznapredovaloj fazi ne mogu dovoljno kontrolirati unatoč davanju odgovarajućih doza lijekova iz više skupina i tada treba razmišljati o invazivnom liječenju Parkinsonove bolesti dubinskom mozgovnom stimulacijom   engl.

Deep brain stimulation — DBSduodopnom pumpom intestinalni gel koji sadržava levodopu i karbidopuapo- morfinskom pumpom i injekcijom.

Budući  da  se  ne  zna ni uzrok, a ni uzročni lijek nažalost ne postoji, terapija je usmjerena na što bolju kontrolu simptoma i kvalitetu života. Lijekovi različitim mehanizmima nastoje održati ravnotežu dopamina. I dalje je zlatni standard u liječenju Parkinsonove bolesti.

Od glavnih nuspojava izdvajamo: noćne more, ortostatsku hipotenziju, halucinacije i delirij, a s dugotrajnim uzimanjem javljaju se i motoričke fluktuacije, skraćenje djelovanja pojedinačne doze fenomen wearing offdiskinezije, nagli takozvani on-off fenomeni koji su u biti nagla promjena stanja od potpuno stabiliziranoga što se simptomatologije tiče on do potpune prevage dramatičnih simptoma off stanjepri čemu off fenomeni često uopće ne reagiraju na dozu lijekaodgođeni nastanak pozitivne kliničke reakcije nakon doze lijeka ili rana jutarnja zakočenost.

Pri uznapredovaloj bolesti može se iskoristiti kontinuirana stimulacija dopaminergičkih receptora intraduodenalnom duodopnom pumpom kroz perkutanu endoskopsku gastrostomu, koja je, prema dosadašnjim studijama, učinkovita u kontroli motoričkih fluktuacija i diskinezija u toj fazi Na raspolaganju su i agonisti dopamina koji se izravno vežu na postsinaptičke dopaminske receptore i tako ih stimuliraju te time zaobilaze degenerirane presinaptičke nigrostrijatalne neurone.

Recent Posts

Korisni su hipertenzije i parkinsonizma u ranoj i u kasnoj fazi bolesti i kao monoterapija i kao dodatna terapija. Čak se pokazalo da mogu imati i antidepresivni učinak i povoljan učinak na smetnje spavanja.

Od nuspojava, osim mučnine, posturalne hipotenzije i halucinacija, napominjemo somnolenciju, naglo usnivanje, kompulzivno kockanje, kupovanje, uzimanje hrane, hiperseksualnost i ostale simptome iz poremećaja kontrole impulsa. Apomorfin kao sljedeća terapijska opcija danas se rabi s pomoću crpke, a i injekcija, te ima rezultate i u smanjenju motoričkih fluktuacija i diskinezija Usto su prisutni: inhibitori enzima katekol-O-metiltransferaze COMTkoji inhibiraju razgradnju dopamina i korisni su kao dodatak levodopi jer povećavaju njezinu bioraspoloži- vost, zatim selektivni inhibitori enzima monoaminooksidaze B MAO-B što inhibiraju razgradnju dopamina i tako mu povećavaju raspoloživost u strijatumu prema dosadašnjim studijama, povećavaju motoričku i svakodnevnu aktivnost, smanjuju potrebu za levodopom i amantadin gabaergik koji može pojačati dopaminergičku aktivnost povećanjem otpuštanja dopamina s presinaptičkih nastavaka.

Pokazalo se da u ranoj fazi bolesti povoljno djeluje na tremor, a u kasnoj fazi smanjuje diskinezije izazvane levodopom. Od nuspojava amantadina izdvajamo edeme nogu i smetenost.

Tu su i antikolinergici koji blokiraju djelovanje acetilkolina. Oni se katkad mogu rabiti kao dodatak levodopi pri kontroli tremora i distonije. Nuspojave antikolinergika jesu suhoća usta, retencija urina, opstipacija, smetnje vida, smetenost i delirij. Atipični neuroleptici daju se za liječenje halucinacija i drugih psihotičnih manifestacija jer manje pogoršavaju simptome Parkinsonove bolesti nego drugi antipsihotici Za neurokirurško liječenje odlučujemo se u uznapredovaloj fazi ako su simptomi wearing off, fluktuacije, epizode ekstremne usporenosti, zakočenosti i tremora ili hipertenzije i parkinsonizma otporni na medikamentni tretman.

Najčešće su se rabile palidotomija, stvaranje male lezije u području mozga zvanom globus pallidus, te talamotomija. No s vremenom se razvila potreba za novom tehnikom minimalno invazivne neurokirurgije, odnosno dubokom moždanom stimulacijom Deep brain stimulation — DBS. U toj se metodi rabi visokofrekventna električna stimulacija koja je zamijenila sve dosadašnje neurokirurške metode. Navedene invazivne metode nisu indicirane kod svih pacijenata, nego se na osnovi striktnih kriterija ocjenjuje njiho- va moguća korist.

Postavljanje dijagnoze Parkinsonove bolesti - PLIVAzdravlje

Važan je ispravan odabir kandidata koji je inače dobra općega zdravstvenog stanja i bez aktualnih psihičkih problema, s dobrom emocionalnom potporom i realnim očekivanjima. Unatoč navedenima mogućim nuspojavama DBS je reverzibilna, prilagodljiva i sigurna hipertenzija uzrok analiza koja se kontrolira programiranjem stimulacije, što omogućava individualan pristup  33 — Stimulacija se izvodi hipertenzije i parkinsonizma području talamusa, suptalamičke jezgre i globusa pallidusa, ovisno o dominantnim simptomima.

U invazivnom pristupu liječenju bitno je dobiti informacije o svim mogućim metodama invazivnog liječenja i zajedno s odabranim liječnikom za bolesti pokreta i s obitelji vidjeti koja je od tih metoda najbolja za bolesnika, a i kojoj je on najskloniji. Jedna od novijih metoda liječenja neinvazivnom funkcionalnom neurokirurgijom jest i hipertenzije i parkinsonizma MR-om vođeni fokusirani ultrazvuk, posebno kod bolesnika s izraženim tremorom Ne smije se zanemariti ni fizikalna terapija koja pomaže u poboljšanju fizičke aktivnosti, a time i tjelesnog i duševnog stanja.

Preporučuje se individualna fizikalna terapija ovisno o težini onesposobljenosti i simptoma, koja se svakodnevnim aktivnostima i vježbama suprotstavlja simptomima bolesti, popravlja pokretljivost i ravnotežu te sprječava padove. Svakako je bitna i radna terapija koja poboljšava neovisnost, povjerenje, pokretljivost i samopomoć.

Postoje pokazatelji da intenzivna fizička aktivnost usporava napredovanje bolesti, a i pomaže psihofizičkom stanju bolesnika Može se odabrati bilo koja fizička aktivnost kao što hipertenzije i parkinsonizma boks, ples, plivanje, trčanje, hodanje, fizikalna terapija, joga, tai chi, biciklizam, planinarenje, tenis itd.

Potrebna je i govorna hipertenzije rosuvastatin hipertenzija parkinsonizma. Pri liječenju se eksperimentalno rabe i transplantacija matičnih stanica nadomještanje dopamina u mozguneurotropni faktori, genska terapija te aktivna i pasivna imunizacijska terapija Briga o bolesniku s PB-om iziskuje multidisciplinaran pristup.

Osim obitelji, prijatelja i kolega, pomoć u toj skrbi trebaju pružiti liječnik obiteljske medicine, neurolog, fizijatar, fizioterapeut, psihijatar, medicinske sestre, ali i farmaceut, logoped, psiholog, nutricionist, socijalni radnik Dobra suradnja s timom zdravstvenih djelatnika pridonijet će boljoj edukaciji o kontroli simptoma i liječenju bolesti, a samim time pomoći i potporu bolesniku.

2. Je li moguće sojin umak za hipertenziju Nastavkom liječenja simptomi parkinsonizma mogu postupno jenjavati i može se razviti poremećaja autonomnoga živčanog sustava hipertenzija, tahikardija.
3. Hipertenzija lijek djelotvoran

Zaključak Parkinsonova bolest vrlo je kompleksna u patogenezi, kliničkoj slici i liječenju prema novim spoznajama. Potrebna su nova istraživanja radi pronalska dobrih biomarkera, otkrivanja bolesti u prodromalnoj fazi kako bismo razvili neuroprotektivnu i individualiziranu terapiju te dali novo lice izlječive Parkinsonove bolesti bez minimalne onesposobljenosti ili s njom i dobrom kvalitetom života.

Literatura Parkinson J. An Essay on the Shaking Palsy. London, England: Sherwood, Neely and Jones; J Epidemiol Community Health ;— DOI: Mov Disord ;— Incidence and pathology of synucleinopathies and tauopathies related to parkinsonism.

Parkinsonova bolest – nove spoznaje - wildernesshouseboston.com

JAMA Neurol ;— Am J Epidemiol ;— Meta-analysis of early nonmotor features and risk factors for Parkinson disease. Ann Neurol ;— Science ;—7. Physiol Rev ;— Sidransky E, Lopez G. The link between the GBA gene and parkinsonism. Lancet Neurol ;— Brain ;— Nat Rev Neurosci ;—

• NARODNI ZDRAVSTVENI LIST
• Parkinsonova bolest, tremor | Neurolog: savjeti, pitanja i odgovori
• Glavni simptomi Parkinsonove bolesti — tremor, rigor i bradikinezija mogu se pojaviti i kod drugih bolesti.
• Gdje se odmoriti za hipertenziju
• Parkinsonizam ili Parkinsonov sindrom je klinička neurološka dijagnoza kojom se označuje da kod bolesnika postoji  za dijagnozu karakterističan skup simptoma.
• Parkinsonova bolest - FAQ / Parkinsonova bolest / Centri A-Z - wildernesshouseboston.com
• Parkinsonizam i hipertenzija ,arterijska hipertenzija u Europi