Njega hipertenzija

Uglavnom se hipertenzija razvija postupno tijekom više godina i najčešće ne uzrokuje nikakve probleme, no znatno uvećava rizik nastanka srčano-žilnih bolesti, kao što su moždani udar, srčani udar, zatajenje srca, otkazivanje bubrega i oštećenje žila po cijelom tijelu. Hipertenziju dijelimo na primarnu ili sekundarnu.

Najčešće se kod pacijenata sa šećernom bolešću, kod pacijenata sa smetnjama vida ili smetnjama u radu bubrega, pacijenata s urođenim srčanim manama i nekim vrstama tumora razvije i hipertenzija. Nasljedna predispozicija, dob i spol čimbenici su rizika visokog krvnog tlaka, na koje mi ne možemo utjecati.

Učestalost hipertenzije u Republici Hrvatskoj je vrlo visoka, raste s dobi kod muškaraca i žena, te se može reći da svaki treći odrasli stanovnik ima povišene vrijednosti krvnog tlaka koje zahtijevaju poduzimanje nekakvih terapijskih mjera.

Unos soli u naše tijelo, psihosocijalni stres, povećana tjelesna težina, pušenje i njega hipertenzija ostali su čimbenici zbog kojih se može razviti hipertenzija.

Posljednje možemo smanjiti zdravim načinom života.

Dokazano je da ljudi u obalnim gradovima, koji unose velike količine soli, ne razvijaju svi hipertenziju. Ovdje primjećujemo začaran krug — u pozadini je opet naša njega hipertenzija predispozicija.

A što je uopće krvni tlak? To je sila kojom krv pritišće na jedinicu površine stijenke žile te je neophodno potreban za rad krvotoka. Arterijski krvni tlak nije postojan, no mijenja se između dviju vrijednosti: sistolički  ili gornji tlak viša vrijednost — tlak izmjeren tijekom grčenja srca dijastolički ili donji tlak niža vrijednost — tlak izmjeren između dvaju pulsova, kada se srce puni krvlju.

Uberi dan - Plućna hipertenzija

Krvni tlak mjerimo mjeračima krvnog tlaka, koji nam mjere već navedeni sistolički i dijastolički tlak, prikazan u jedinici mmHg. U tablici su prikazane kategorije krvnog tlaka, na čijoj se osnovi odlučuje o liječenju.

Krvni tlak -

Sistolički krvni tlak.