Poslastica hipertenzija u starijih osoba, Pretraži ovaj blog

Objavljeno Biljke općenito sadrže malo natrija, dok su grašak i celer iznimke, jer sadrže značajnije količine natrija. Prirodni izvori natrija su mlijeko, meso, jaja i većina povrća.

No, natrij najviše dobivamo konzumacijom natrijeva klorida, tj. Sol dodana tijekom kuhanja čini oko 15 posto dnevnog unosa natrija, a voda i hrana koja ga prirodno sadrži manje od 10 posto.

Ne puši, nikada nije imao srcani udar ni pektoralnu anginu, ali su mu rekli da ima "visok" krvni tlak. Ako mu lijecnik kaže da je suocen s visokim rizikom, kolika je vjerojatnost da ce taj covjek u sljedecih pet godina doživjeti srcani udar? Recimo da smo Bob i ja identicni blizanci

Sol se također koristi u proizvodnji hrane pa se procjenjuje da 75 posto natrija kojeg konzumiramo dobivamo iz upravo obrađene hrane! Konzervirano meso, začini, ukiseljeno povrće i grickalice sadrže velike količine natrija. Dimljeno i obrađeno meso te suhomesnati proizvodi šunka, kobasicegotovi umaci, kruh, instant tjestenina, obrađeni sirevi i konzervirana riba također sadrže veće količine natrija.

Brza hrana eng. Stoga priprazite na unos natrija, a evo i utjecaja njegove povećane konzumacije na zdravlje: Bubrežni kamenci Bubrežni se kamenci najčešće sastoje od kalcijeva oksalata ili kalcijeva fosfata, a uzrok nastanka je obično nepoznat.

Međutim, abnormalno visoke količine kalcija u urinu hiperkalciurija povećavaju rizik od razvoja bubrežnih kamenaca. Istraživanja pokazuju da povećan unos soli rezultira povećanjem urinarnog izlučivanja kalcija te da se može povezati s nastankom bubrežnih kamenaca.

Ciljne vrijednosti krvnog tlaka u liječenju hipertenzije starijih osoba Istraživačko pitanje Koja je optimalna ciljna vrijednost krvnog tlaka u liječenju starijih osoba s visokim krvnim tlakom? Dosadašnje spoznaje Povišeni arterijski krvni tlak u starijih osoba česta je pojava, a više vrijednosti povećavaju rizik štetnih događaja za zdravlje kao što su moždani udar, srčani udar, zatajenje srca, i smrt. Pokazalo se da sniženje krvnog tlaka lijekovima smanjuje rizik tih ozbiljnih događaja za zdravlje, ali optimalna ciljna vrijednost krvnog tlaka u liječenju starijih osoba nije poznata. Obilježja uključenih istraživanja Sustavno smo pretražili literaturu i analizirali sva randomizirana ispitivanja koja su usporedila učinak više ciljne vrijednosti krvnog tlaka gornji krvni tlak niži od do mmHg s konvencionalnom nižom ciljnom vrijednosti krvnog tlaka gornji krvni tlak niži od mmHg u ljudi starijih od 65 godina.

Potrebno je napomenuti da je navedena povezanost nađena u žena, no ne i u muškaraca. Također, klinička su istraživanja pokazala da smanjen unos soli smanjuje urinarno izlučivanje kalcija u osoba koje imaju sklonost ka razvoju bubrežnih kamenaca. Pokazalo se i da se prehrana sa smanjenim udjelom soli u osoba s bubrežnim kamencima od kalcijeva oksalata može povezati sa smanjenom pojavom istih.

Točnije, visok unos natrija se povezuje s visokim krvnim tlakom, dok se njegov niži unos povezuje s nižim krvnim tlakom. Također, brojna istraživanja povezuju smanjen unos soli sa smanjenjem krvnog tlaka u hipertenzivnih i nehipertenzivnih osoba.

Ciljne vrijednosti krvnog tlaka u liječenju hipertenzije starijih osoba

Pokazalo se da se umjereno smanjenje unosa soli, za oko 2 g na dan, može povezati sa smanjenjem sistoličkog tlaka za prosječno 5,1 mm Hg u osoba s hipertenzijom te za prosječno 2,0, mm Hg u osoba bez hipertenzije. Također, isti se smanjeni unos soli povezuje sa smanjenjem dijastoličkog tlaka i to za 2,7 mm Hg u osoba s hipertenzijom te za 1,0 mm Hg u osoba bez hipertenzije. Pokazalo se da i umjereno smanjenje unosa soli za oko 1,0 g na dan rezultira boljom kontrolom hipertenzije u starijih osoba.

Smanjenje unosa natrija od oko 1,0 g na dan se također povezuje i sa smanjenjem sistoličkog krvnog tlaka za 1,2 mm Hg i dijastoličkog krvnog poslastica hipertenzija u starijih osoba za 1,6 mm Hg u osoba s prekomjernom tjelesnom težinom, koji nisu oboljeli od hipertenzije.

Možda su baš srce i krvožilje primjer da ili ne znamo kako, ili se ne odlučujemo, iako znamo kako, netom rečenim koracima nadzirati vlastito zdravlje.

Sveukupan način prehrane također utječe na krvni tlak. Naime, pokazalo se da se prehrana bogata voćem, povrćem, integralnim žitaricama, peradi, ribom i mliječnim proizvodima sa smanjenim udjelom masnoća može povezati sa smanjenjem krvnog tlaka u osoba s hipertenzijom, ali i u osoba koje nisu oboljele od hipertenzije.

Točnije, navedeni način prehrane se može povezati sa smanjenjem sistoličkog za 11,4 mm Hg i dijastoličkog krvnog tlaka za 5,5 mm Hg u osoba s hipertenzijom te sistoličkog za 3,5 mm Hg i dijastoličkog krvnog tlaka za 2,1 mm Hg u osoba bez hipertenzije. Nadalje, pokazalo se da se navedena prehrana može povezati sa smanjenim rizikom od koronarne bolesti srca i moždanog udara. Naime, kronična hipertenzija oštećuje srce, krvne žile i bubrege, čime se povećava rizik od bolesti srca i bubrega.

Pripazite na unos natrija

Općenito, ne preporuča se uzimanje više od 6 g soli na dan. S obzirom da se povećan unos soli može povezati s povećanjem urinarnog izlučivanja kalcija, bitnog sastojka naših kostiju, započela su istraživanja o utjecaju soli na moguć razvoj osteoporoze.

Pojedina istraživanja povezuju unos soli s biokemijskim markerima resorpcije kostiju, dok druga istraživanja ne nalaze takvu povezanost te se općenito smatra da se unos soli ne može povezati s mineralnom gustoćom kostiju.

Međunarodni Dan starijih osoba, 1.10.2019. video

Međutim, dvogodišnje istraživanje u kojem su sudjelovale žene u postmenopauzi pokazuje da se povećan unos natrija može povezati sa smanjenom gustoćom kostiju, posebno kuka. Stoga su potrebna daljnja istraživanja povezanosti natrija i mineralne gustoće kostiju, posebno u slučaju osoba kod kojih postoji rizik od razvoja osteoporoze.

Također, pojedinci koji konzumiraju hranu s visokim sconces lijekove za hipertenziju soli često ne jedu dovoljne količine voća i povrća, koji imaju zaštitnu ulogu od razvoja raka želuca.

Rizik od razvoja raka želuca se povećava i kroničnom upalom želuca te infekcijom bakterijom Helicobacter pylori.

Naime, pokazalo poslastica hipertenzija u starijih osoba da sol potiče rast H. Također, visoke koncentracije soli mogu oštetiti stanice sluznice želuca, odnosno djelovati kao nadražujuće i upalno sredstvo, čime se može povećati i rizik od oštećenja koja mogu uzrokovati rak. Ne postoje dokazi da je sol kao takva karcinogena, no visok se unos zasoljene hrane može povezati s povećanim rizikom od raka želuca.