Anatomska terminologija

Unutarnji kranijalni hipertenzija

unutarnji kranijalni hipertenzija

Bubrežne ciste Svibanj 25, Tonko Gulin dr. To su najčešće strukturne lezije bubrega prikazane ultrazvukom. Točan razlog njihova nastanka nije sasvim jasan, a njihova učestalost u populaciji raste s dobi.

Bubrežne ciste okruglaste su tvorbe ispunjene tekućim sadržajem smještene u tkivu bubrega. Većina cisti na bubrezima su tzv. S druge strane, ciste mogu biti i pokazatelj ozbiljnijih bolesti poput autosomno dominantne policistične bolesti bubrega kao i neoplazme bubrega.

unutarnji kranijalni hipertenzija

U ovom tekstu osvrnut ćemo se na najčešće cistične bolesti bubrega: jednostavne i kompleksne bubrežne ciste, autosomno dominantu policističnu bolest bubrega i stečenu cističnu bolest bubrega. Osim navedenog, ciste na bubrezima se mogu javljati u i sklopu drugih, mnogo rjeđih bolest poput tuberozne skleroze, von Hippel-Lindauove bolesti, medularne cistične bolesti bubrega, autosomno recesivne policistične bolesti bubrega, nefroftize i medularnog spužvastog bubrega.

Jednostavne bubrežne ciste Uglavnom se javljaju u populaciji starijoj od 50 godina, češće u muškaraca nego u žena. Ciste mogu biti solitarne ili multiple, smještena samo na jednom ili na oba bubrega.

SAVREMENI KONCEPT LIJEČENJA HIDROCEFALUSA KOD DJECE

Tijekom godina imaju tendenciju rasta, tako da mogu varirati veličinom manjom od 1 cm ili čak preko 10 cm u promjeru. U pravilu su asimptomatske i ne uzrokuju nikakve tegoba.

unutarnji kranijalni hipertenzija

U manjeg broja bolesnika mogu uzrokovati razvoj kroničnih bolova, krvarenje u cistu, infekcije pa čak i  rupturu, što će se manifestirati pojavom krvi u urinu, lumbalnim bolovima i razvojem febriliteta. Također, svojom veličinom mogu komprimirati okolno tkivo unutarnji kranijalni hipertenzija s posljedičnom unutarnji kranijalni hipertenzija kanalnog sustava i pogoršanjem bubrežne funkcije.

Cista može uzrokovati i razvoj arterijske hipertenzije pritiskom na arterije bubrega s posljedičnom aktivacijom renin-angiotenzinskog sustava. Dijagnoza jednostavnih cisti postavlja se najčešće pomoću ultrazvuka na kojom se ciste prikazuju okruglog ili ovalnog oblika, jasno demarkirane od okolnog tkiva bubrega s glatkim zidom te bez unutarnjeg odjeka. U slučaju lošeg ultrazvučnog prikaza u obzir dolaze i metode poput CT-a ili magnetske rezonance kako bi se jednostavne ciste razlučile od kompleksnih i eventualne neoplazme bubrega.

(PDF) SAVREMENI KONCEPT LIJEČENJA HIDROCEFALUSA KOD DJECE

U većine bolesnika liječenje nije potrebno. Lumbalni bolovi kupiraju se zadovoljavajuće analgetskom terapijom. Ako je riječ o velikim cistama, u obzir dolazi perkutana aspiracija i sklerozacija ciste ili njeno kirurško odstranjenje.

Kod infekcija ciste indicirana je antibiotska terapija. Kompleksne bubrežne ciste Ciste koje ne zadovoljavaju ultrazvučne kriterije jednostavnih cisti nazivaju se kompleksnim cistama.

Na ultrazvučnom prikazu takve su ciste septirane, zadebljanog zida, nepravilnih kontura s kalcifikacijama. S kliničkog aspekta nužno ih je diferencirati od neoplazme bubrega, za što se koristi CT ili magnetska rezonanca. Ako se malignitet isključi, potrebno ih je dalje redovito periodično pratiti.

U slučaju inkonkluzivnog nalaza slikovnih metoda ili jasnog povećanja ciste tijekom praćenja s pojavom neravnih rubova i septi, u obzir dolazi i biopsija iglom kao i kirurško odstranjenje ciste. Autosomno dominantna policistična bolest bubrega Ovu bolest karakterizira postepeni razvoj bubrežnih cisti različitih veličina s posljedičnim uvećanjem bubrega i progresivnim gubitkom bubrežne funkcije.

Nasljeđuje se autosomno dominantno, a nastaje kao posljedica mutacije PDK1 gena na Navedene mutacije rezultiraju dilatacijom tubula i sekrecijom tekućine, što na kraju dovodi do razvoja cista. Ciste se počinju formirati već ''in utero''. S vremenom rastu i komprimiraju okolni bubrežni parenhim remeteći tako normalnu bubrežnu funkciju. Bubrezi mogu biti moj dečko hipertenzija uvećani da se spuštaju sve do male zdjelice što unutarnji kranijalni hipertenzija klinički može i palpirati.

U većine zahvaćenih bolesnika simptomi se javljaju iza 4. Klinička slika karakterizirana je progresivnim zatajenjem bubrežne funkcije, praćene proteinurijom, hipertenzijom i poremećajem u koncentriranju urina.

unutarnji kranijalni hipertenzija

Ruptura ciste može rezultirati pojavom krvi u urinu unutarnji kranijalni hipertenzija lumbalnim bolovima. Na isti način može se prezentirati i infekcija ciste.

unutarnji kranijalni hipertenzija

Osim bubrežnih, ovu bolest vrlo često prate i izvanbubrežne manifestacije u vidu cista u jetri, abnormalnosti srčanih zalistaka i moždanih aneurizmi.

Dijagnoza se postavlja na osnovi ultrazvuka, CT-a ili magnetske rezonance.

Anatomska terminologija

U bolesnika s pozitivnom obiteljskom anamnezom u dobi od 15 do 39 godina, za dijagnozu je potrebno verificirati najmanje 3 ciste, bilo na jednom ili oba bubrega. Za bolesnike s pozitivnom obiteljskom anamnezom u dobi od 40 do 59 godina, za dijagnozu je potrebno prikazati 2 ciste u svakom bubregu, dok u populaciji starijoj od 60 godina broj cista mora biti barem 4 u svakom bubregu.

U dijela bolesnika u kojih su nalazi slikovnih metoda dvojbeni potrebno je učinit gensko testiranje na mutacije PDK gena. Ciljane terapije za sada nema.

  • Glavni članak: Trbuh Da se uspostavi jasna komunikacija, naprimjer o lokaciji bola ili sumnjive mase u stomaku pacijenta, trbušna šupljina može se podijeliti na devet regija ili četiri kvadranta.
  • Anatomska terminologija - Wikipedia
  • Nešto popiti ili pojesti u hipertenzije
  • Prema uzroku nastanka može biti urođeni i stečeni.
  • Bubrežne ciste - Zdravo budi
  • Hemoroidi - PLIVAzdravlje

Liječenje je usmjereno na sprečavanje propadanja bubrežne funkcije i na kontrolu arterijske hipertenzije upotrebom ACE inhibitora. U slučaju terminalnog bubrežnog zatajenja, u obzir dolazi liječenje dijalizom ili transplantacija bubrega Stečena cistična bolest bubrega Stečena cistična bolest bubrega uglavnom se javlja u bolesnika s kroničnom renalnom insuficijencijom kao i u bolesnika na dijalizi. Karakterizira je prisustvo najmanje 4 ciste u svakom bubregu u bolesnika bez poznate osobne ili obiteljske anamneze drugih cističnih bolesti.

Bubrezi su veličinom normalni ili smanjeni, glatkih kontura. Ciste mogu variraju morfologijom i veličinom, ali su uglavnom manje od 3 cm u promjeru i, za razliku od autosomno dominantne policistične bolesti bubrega, ograničene isključivo na bubrege.

Prevencija Opis bolesti Najčešći uzrok nastanka hemoroida je naprezanje kod crijevne peristaltike pokreta crijeva. Dodatni elementi su trudnoća, nasljedstvo, starenje, kronični zatvor, proljev, dugotrajno sjedenje, analne infekcije. Hemoroidi mogu biti vanjski ili unutarnji.