Visok donji krvni tlak
Sadržaj
Liječenje hipotenzije Vrijednosti niskog krvnog tlaka Granične vrijednosti za arterijsku hipotenziju nisu jasno definirane kao kod arterijske hipertenzije, a najčešća se odnosi na sistolički tlak niži od 90 mmHg te dijastolički tlak od 60 mmHg kod odraslih osoba.
Granične vrijednosti za arterijsku hipotenziju nisu tako jasno definirane kao kod arterijske hipertenzije, a najčešća profesor lang hipertenzije odnosi na sistolički gornji tlak niži od 90 mmHg u nekim verzijama ili mmHg te dijastolički donji tlak od 60 mmHg kod odraslih osoba; kod djece ovisi o dobi. Slobodnija definicija je ona o vrijednosti krvnog tlaka koja je niža od normalno očekivane za pojedini organizam u određenim uvjetima; poznato je da se ljudi razlikuju prema toleranciji niskog tlaka.
Krvni tlak – Wikipedija
Nizak krvni tlak je, ako nije riječ o akutnom ili životnougrožavajućem obliku, često zanemarena pojava, a česta je posebice kod osoba starije životne dobi. Postoje primarni oblici hipotenzije, kod kojih se ne može utvrditi jasan uzrok, te sekundarni oblici, kod kojih je on jasan.
Također, postoji akutno nastala te kronična, dugotrajna hipotenzija. Simptomi su češći pri akutnim oblicima i najčešće se odnose na slabiju prokrvljenost mozga što se može očitovati slabošću, ošamućenošću, tegobama s vidom, omaglicama i vrtoglavicama ili, u slučaju kompenzatorne aktivacije simpatičkog živčanog sustava kojem je cilj vratiti vrijednosti tlaka prema normalisa simptomima ubrzanog rada srca, preznojavanjem, nemirom. Trajni oblik niskog tlaka često ne uzrokuje simptome te se na njega organizam obično prilagodio.
Autonomni živčani sustav je dio živčanog sustava koji ne ovisi o visok donji krvni tlak i koji kontrolira brojne fiziološke funkcije uključujući krvni tlak. Obuhvaća simpatički živčani sustav koji priprema tijelo za pobuđeno stanje te nastoji povisiti krvni tlak, dok je parasimpatički živčani sustav posredovan uglavnom preko živca vagusa vezan za stanje mirovanja te nastoji sniziti krvni tlak.
Institut za javno zdravlje Crne Gore
Ortostatska hipotenzija Ortostatska ili posturalna položajna hipotenzija češća je kod starijih osoba te se prema nekim podacima nalazi kod svake pete osobe starije od 65 godina. Brojni su uzroci koji mogu dovesti do ortostatske hipotenzije, s često izraženim simptomima u vidu omaglica, vrtoglavica kao i mogućeg naglog kratkotrajnog gubitka svijesti — sinkope.
Poznato je da je i sam baroreceptorski refleks oslabljen kod starijih ljudi i to se smatra najčešćim uzrokom, a starije osobe često uzimaju i brojne lijekove uključujući one za snižavanje krvnog tlaka. Nadalje, kod primjerice smanjenja volumena u dehidraciji, krvni se tlak ne stigne dovoljno povisiti, kao i u šećernoj bolesti pri oštećenju živaca koji prenose impulse za regulaciju tlaka.
Vazovagalna reakcija Prije same sinkope može doći do ošamućenosti, pojačanog znojenja, mučnine, zujanja u ušima ili poremećaja vida.
U uspravnom položaju tako često može doći do sinkope. Prije same sinkope može doći do ošamućenosti, pojačanog znojenja, mučnine, zujanja u ušima ili poremećaja vida. Ova reakcija može biti izazvana sljedećim događajima: podražajem receptora za tlak, porastom tlaka u trbušnoj šupljini ili prsnom košu, jakim emocijama bol, strah Akutni oblici hipotenzije Nakon obroka dolazi do premještanja veće količine krvi u crijevni krvožilni sustav te kod osjetljivih osoba to može prouzrokovati preveliki pad sistemnog krvnog tlaka Arterijska hipotenzija može se javiti uslijed raznih stanja i bolesti, kao akutna ili kronična pojava.
Takozvano izjednačavanje tlakova u živog čovjeka ne postoji i nije moguće
Ponekad se vezano za isti uzrok mogu javiti oba oblika, primjerice u trudnoći, pri upotrebi nekih lijekova, u infarktu miokarda itd.
Hipovolemija — gubitak volumena uslijed obilnog mokrenja, povraćanja ili proljeva, krvi primjerice uslijed krvarenja ili plazme tlak 160/90 primjerice većih opeklina. Poremećen rad srca — smanjen srčani rad uslijed primjerice infarkta miokarda, srčane tamponade ili plućne embolije kao i kod aritmija. Ovakve su pojave u pravilu praćene bolom u prsima, otežanim disanjem ili osjećajem lupanja srca.
vezani članci
Sistemna vazodilatacija — sistemno proširenje krvnih žila uz pad perifernog žilnog otpora nastaje primjerice pri izlaganju vrućini, ali i u stanjima poput sepse, anafilaksije ili kod nekih neuroloških oboljenja.
Hiperventilacija ubrzano disanje — pri ubrzanom disanju, primjerice pri izraženoj anksioznosti kao u napadaju panike, dolazi do pojačanog izdisanja ugljičnog dioksida što smanjuje njegovu koncentraciju u krvi.
Pritom dolazi do stezanja žila u mozgu što dovodi do generalizirane slabije opskrbe mozga krvlju, a oslabljena funkcija mozga dovodi do sistemne hipotenzije.
Trudnoća — kod nekih trudnica uslijed pritiska povećane maternice na venu koja doprema krv do srca dolazi do smanjenog punjenja srčanih klijetki te pada tlaka. Inače, u trudnoći normalno dolazi do pada krvnog tlaka, posebice u drugom tromjesečju, uslijed promjena u kardiovaskularnom sustavu.
Postprandijalna hipotenzija hipotenzija nakon obroka - nakon obroka dolazi do premještanja veće količine krvi u crijevni krvožilni sustav te kod osjetljivih osoba to može prouzrokovati preveliki pad sistemnog krvnog tlaka. Ova je pojava u pravilu vezana za ljude starije dobi koji boluju od nekih bolesti koje onemogućavaju adekvatnu prilagodbu tlaka danoj situaciji poput Parkinsonove ili šećerne bolesti.
Sindrom karotidnog sinusa vazovagalna reakcija — povećana osjetljivost receptora za tlak u karotidnim arterijama nekih osoba može pri njihovom podražaju, primjerice nošenjem uskog ovratnika, dovesti do vazodilatacije i pada sistemnog tlaka.
Porast tlaka u trbušnoj šupljini ili prsnom košu vazovagalna reakcija — pri galangal i hipertenzija dolazi do naglog porasta tlaka u trbušnoj šupljini što smanjuje priljev krvi prema srcu. Pri porastu tlaka u prsnom košu može doći do istog mehanizma razvoja visok donji krvni tlak, kao primjerice uslijed napinjanja pri kašljanju.
Kronični oblici hipotenzije Lijekovi - dio lijekova može uslijed neadekvatne primjene izazvati hipotenziju.
Povezani članci:
Pojava je češća kod starijih osoba i može se očitovati ortostatskom hipotenzijom. Na prvome mjestu tu su lijekovi za liječenje povišenog krvnog tlaka, antihipertenzivi.
Cilj je u osoba s povišenim krvnim tlakom sniziti krvni tlak, ali nekada može doći do prevelikog sniženja. Lijekovi koji najčešće visok donji krvni tlak do ovog stanja su diuretici te alfa-blokatori, ali i druge skupine antihipertenziva mogu izazvati hipotenziju, posebice kada se propisuju prvi put.
Stoga bi posebno na početku visok donji krvni tlak novog antihipertenziva trebalo češće provjeravati krvni tlak.